Ovaj svet može da bude bolji (?)

A sad nešto malo drugačije. Koliko god da sam nedosledan čitalac i čovek nikad ne zna koju će knjigu sledeću zateći na mom blogu, uvek može više i dalje. Doduše, uglavnom sve što čitam spada u komercijalu, može se naći po knjižarama, ima šarene korice itd, jedino žanrovski varira. Danas vam predstavljam svojevrsni priručnik o ekonomiji, napisan od strane grčkog političara Janisa Varufakisa. Varufakis je knjigu posvetio svojoj ćerki, Kseniji, u nameri da joj približi neke aspekte današnjeg sveta. Ksenija živi u Australiji, pa je njenom ocu stalo da lepo nauči maternji jezik, a smatra da će joj u tome pomoći i ova knjiga, napisana na grčkom. Naslov dela je ''Moji razgovori s ćerkom o ekonomiji'' (“Μιλώντας στην κόρη μου για την οικονομία”) i pisano je tako da laik može da shvati pojmove o kojima govori. Meni je to sjajno došlo jer se nikada nisam mnogo interesovala za ekonomiju i politiku, a svakako treba ostati u toku s dešavanjima u svetu, bar u nekoj meri. Tako ćemo ovde saznati sve o funkcionisanju tržišta, privatnoj svojini, nejednakoj raspodeli resursa; Varufakis se dotakao i politike, govoreći o demokratiji, kao i ekologije. Sjajan priručnik za sve nas koji slabo poznajemo tu oblast i prilika da se informišemo čitajući ovo pitko delo. Iako pojednostavljeno, ne znači da ne treba malo koncentracije prilikom čitanja - ovo nije u rangu knjiga za plažu jer je, pre svega, tema vrlo ozbiljna i tera nas da se zamislimo. Kuda ide ovaj svet i kakva nam je budućnost, ima li nade za čovečanstvo? 

Autor je, u želji da nam delo približi, određene pojave uporedio sa ostvarenjima koja su svima poznata - Geteovim Faustom (koliko vredi nečija duša?), romanom Frankenštajn (šta kad se nešto što smo stvorili da nam služi okrene protiv nas) i filmskom trilogijom Matriks (crvena ili plava pilula - da li zatvarati oči pred dešavanjima u svetu i živeti mirno ili zaroniti i istražiti sve nedaće i nepravilnosti), a opisao nam je i kako funkcioniše trampa na vrlo lepom primeru logora (kako je cigareta ustanovljena kao merna jedinica umesto novca). 


Zaista, u Australiji i u Americi mnogo je veći broj starosedelaca pomro od dodira s bakterijama koje su nosili evropski osvajači nego od napada topovima, mecima ili noževima. U nekim slučajevima evropski osvajači čak su se svesno posvećivali tom biohemijskom ratu. Postoje, na primer, podaci o tome da je u Americi čitavo jedno indijansko pleme istrebljeno kad im je izaslanstvo Evropljana kolonizatora poklonilo ćebad koja su, po planu, bila puna bakterija tifusa. 


Ja, recimo, pojma nisam imala da, ako neko podigne kredit od milion evra, na primer, banka njemu ne daje svoj novac, već pozajmljuje od budućnosti. Taj novac je, dakle, fiktivan. I kada se dug sadašnjosti ne može pokriti budućnošću, nastaje kolaps i kriza. Izneo je i neke zanimljive hipoteze o zagađivanju životne sredine. 

Verovatno si čula da islam zabranjuje ubiranje kamate. Muslimani smatraju da je neprihvatljivo zarađivati na zajmovima - od duga onog drugog. (...) U XVI veku, novoosnovane banke pripadale su Jevrejima - budući da je, nasuprot hrišćanima i muslimanima, jevrejska vera bila jedina koja nije zabranjivala ubiranje kamate na pozajmljeni novac. 

Lično volim knjige koje nisu zamorne, suvoparne, a iz kojih mogu nešto da naučim. Cenim kada autor teoriju potkrepi brojnim primerima koje svi mogu razumeti, kao ovde. 

Sjajno izdanje Kreativnog centra. Njihove knjige su, možda, ako se uporede s nekim drugim izdavačima, skupe, ali je evidentna razlika u kvalitetu štampe i lekturi. Ja sam već bacila oko i na priručnik koji deluje kao da pripada istoj ediciji kao i Moji razgovori s ćerkom o ekonomiji, a to je Niče za osobe pod stresom, a imaju i divnih dečjih knjiga koje ću verovatno pogledati na Sajmu knjiga (Zelenbabini darovi, Moj deka je bio trešnja itd.) Što se Varufakisa tiče, kupila sam ove godine i ''A slabi trpe ono što moraju'' (još nisam pročitala), a ''Globalni minotaur'' mi je izmakao na nedavnoj akciji, rasprodata je pre nego što sam stigla da poručim. 

Knjigu sam kupila OVDE, a možete je naći i na sajtu izdavača. 

Коментари

  1. Nisam čitala, ali je neću zaobići kad mi se nađe pri ruci. Privukla mi je pažnju čim je objavljena, tada je Varufakis bio na nekoj funkciji (ne znam da li je i dalje), a svideo mi se prikaz i to što o (meni barem) nerazumljivim i nezanimljivim stvarima nastoji da govori opušteno i edukativno: podsetilo me na "Sopfijin svet", valjda zbog upućenosti devojčici. U svakom slučaju, super tekst koji mi je "podgrejao" interesovanje. :)
    Ovo za Jevreje i kamate sam isto prvi put otkrila tek nedavno, iz romana "Pariz".
    Slažem se, "Kreativni centar" je fenomenalna, ozbiljna i iskusna izdavačka kuća. "Zelenbabine darove" i nastavak "Tajna nemuštog jezika" (po svemu sudeći, biće trilogija) obavezno potraži, prelepa su izdanja i jedinstvena priča.:)

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Da, bio je ministar finansija, a i dalje je nešto u vladi (kao i svi političari, samo šetkaju s jedne funkcije na drugu). Sećam se perioda kad su ga naše novine bile pune :)
      Lepo je to kad otac ćerki posveti knjigu, baš me razneži. Čitala sam i Sofijin svet.
      Ja se slabo osvrćem na te ''dečje'' izdavače tokom Sajma (Kreativni centar, Orfelin, Odiseja, Publik praktikum...), ali u poslednje vreme sam počela da obraćam pažnju na njih, imaju divnih izdanja (i gledam ih za sebe, ne za dete :-D). Nisam znala za trilogiju, hvala <3

      Избриши

Постави коментар